Registracija

SAMBO HRVANJE

Robert Kermeci , 09.06.2017 22:48

SAMBO HRVANJE

Sambo je stil hrvanja, koji korijene vuče iz japanskoj juda, te nekoliko tisuća zahvata iz raznih hrvačkih stilova s područja bivšeg SSSR-a (Gruzije, Tađikistana, Uzbekistana, Kazakstana, Kirgistana i Armenije), i borilačkih sportova kao što su jujitsu, shuai jiao i savate boks.

Vasilij Oščepkov smatra se ocem sambo hrvanja. Tokom života trenirao je judo, a trenirao ga je utemeljitelj juda Kano Jigoro. Oščepkov je umro u zatvoru u vrijeme Staljinovih čistka, gdje je završio pod optužbom da je japanski špijun. Kasnije je Viktor Spiridonov, ruski časnik, doprinio daljnjem razvoju i usavršavanju sambo hrvanja. Zasluge da se sambo prihvati kao službeni sport u Rusiji 1938. godine, pripadaju Anatoliju Karlampijevu.

New Roman","serif"">FILA  je priznala sambo 1966. godine kao poseban hrvački stil.. Sambo je kratica od pojma ''samoobrana bez oružja''. Prvo natjecanje u sambo hrvanju održano je u Rigi 1972. godine.

Borba traje šest minuta u klasičnom hrvačkom borilištu. Natjecatelji nose kratke hlače i kimono u istoj boji, crvenoj odnosno plavoj. Obuveni su u hrvačke tenisice. Broj sudaca  je tri, isti kao i u hrvačkih mečeva. Težinske kategorije su identične grčko-rimskom i slobodnom načinu hrvanja. Isto vrijedi i za žensko sambo hrvanje. 

Najpoznatiji sambo hrvači i hrvačice su Fedor Emeljanenko, Murat Kasanov, Irina Rodina i Svetlana Galyant. Emeljanenko je četverostruki svjetski prvak, europski prvak te je šest puta osvajao rusko nacionalno prvenstvo. Kasanov je jedanaest puta bio svjetski prvak, sedam puta europski te devetnaest puta prvak Rusije. Rodina je bila jedanaest puta, a Galyant sedam puta svjetska prvakinja u sambo hrvanju.  

Sljedeće najave