ŠAH- NAJTROFEJNIJI ŠAHISTI SVIH VREMENA

ŠAH , NAJTROFEJNIJI SPORTAŠI ,

ŠAH- NAJTROFEJNIJI ŠAHISTI SVIH VREMENA

Robert Kermeci , 12.04.2017 16:32

ŠAH- NAJTROFEJNIJI ŠAHISTI SVIH VREMENA

Dr. Emanuel Lasker bio je njemački šahist i svjetski prvak ukupno 27 godina. Do tog naslova došao je pobjedom nad Wilhelmom Steinitzom i do današnjeg dana nitko ga nije uspio nadmašiti. Sedam puta bio je izazivan za obranu naslova prvaka a tek 1921. godine gubi naslov u susretu protiv Capablance. Uspješan je bio i u matematici te je 1902. godine doktorirao. Za svoje nastupe prvi je tražio honorare da ga ne bi zadesila sudbina poput Steinitza koji je umro siromašan. Poznate su njegove pobjede na raznim turnirima primjerice u New Yorku, St. Petersburgu i Londonu.

Wilhelm Steinitz jedan od najvećih igrača u povijesti šaha. Šah je pretvorio u pravu nauku proučavajući pozicije na ploči te uočio da su svi odlični napadi rezultat protivničke slabosti u obrani. Usavršavao je igranje obrane te se tada podigla razina igre. Tigran Petrosjan je rekao da je Steinitz pokazao da šah u principu ima jasno definiranu logičku strukturu. Umro je u New Yorku 1900. godine kao duševni bolesnik u potpunom siromaštvu.

Paul Morphy rođen je u New Orleansu 1837. godine i kao devetogodišnji dječak bio je najbolji šahist u svom rodnom gradu. Jedan je od najvećih šahista svih vremena i neslužbeni prvak svijeta. Prozvali su ga ''ponos i tuga šaha'' jer je imao briljantnu karijeru koju je prekinuo još kao mladić kako bi se posvetio svojoj odvjetničkoj karijeri.

José Raúl Capablanca kubanski je šahist a bio je treći svjetski prvak od 1921. do 1927. godine. Smatra ga se jednim od najvećih talenata u šahu i jednim od najboljih igrača ikada. Zvali su ga šahovski Mozart. Svjetski prvak postao je nakon susreta sa Laskerom kojeg je pobijedio četiri puta i deset puta remizirao, bez poraza. Lasker je predao susret zbog narušenog zdravlja i Capablanca je tako postao svjetski prvak. Taj rekord trajao je do 2000. godine, dakle 79 godina dok nije Kramnik pobijedio Kasparova sa dvije pobjede i trinaest remija, bez poraza. Capablanca je osam godina bio bez ijednog poraza!

Aleksandr Aljehin rodom iz Moskve četvrti je svjetski prvak u šahu. Pobijedio je dotad nepobjedivog Capablancu 1927. godine. Aljehin je bio prepoznatljiv po napadačkom stilu, pozicijskoj igri i završnicama te je uveo nove varijante šahovskih otvaranja. Njemu u čast nose nazivi nekoliko šahovskih otvaranja a najpoznatija je Aljehinova obrana:1.e4 Sf6.

Robert Fischer

New Roman","serif"; mso-bidi-font-weight:bold"> (1943.-2008.) američki je šahist i po mnogima najveći svih vremena. 1972. godine postaje svjetski prvak pobijedivši dotadašnjeg ruskog prvaka Borisa Spaskog. Poslije susreta prestaje igrati i odustaje od obrane naslova svjetskog prvaka koji od 1975. godine pripada Anatoliju Karpovu. Najmlađi je velemajstor u šahu, ali unatoč tome da su i poslije njega mlađi dječaci postajali velemajstori, ipak se smatra njegov uspjeh većim zbog tadašnjih strožih kriterija nego li su danas. Nikada nije završio srednju školu a nakon 1992. godine često je mijenjao zemlje boravka zbog bijega pred američkim zakonom i kazne od deset godina zatvora. Naime odigrao jer meč sa Spaskim na Svetom Stefanu za nagradni fond od pet milijuna dolara, te time prekršio zakon jer su tada bile nametnute sankcije Srbiji i Crnoj Gori. Umro je na Islandu nakon duge bolesti.

Mihail Botvinik (1911.-1995.) ruski je velemajstor koji je tri puta bio svjetski prvak u razdobljima od 1948-1957., 1958.-1960. i 1961-1963. godine. Svijet je prvi put doznao za njega kada je kao četrnaestogodišnjak pobijedio Capablancu u simultanci koja se odigrala u tadašnjem Lenjingradu 1925. godine. Turnir se inače odigravao u Moskvi ali se simultanka igrala u Lenjingradu, danas St. Petersburg. Tada je Capablanca čestitao pobjedniku rekavši mu da će jednog dana postati svjetski prvak. To se i zbilo 1948.godine. Botvinikova najjača strana bila je priprema prije meča i analiza nakon meča. Kao inženjer, kasnije se posvetio razvoju kompjuterskih šahovskih programa te je trenirao i podučavao Karpova, Kasparova i Kamnika koji su kasnije i sami postali svjetski prvaci.

Anatolij Karpov bio je svjetski prvak u razdoblju od 1975. do 1985. godine. Botvinikov je učenik što mu je uvelike pomoglo u šahovskoj karijeri. Postaje prvak bez borbe jer Fischer odbija igrati finale pošto mu FIDE ne želi ispunjavati mnogobrojne zahtjeve. Karpov je naslov prvaka uspješno branio deset godina. Nakon maratonskih susreta sa Kasparovom 1985. godine, gubi titulu svjetskog prvaka. Karpov je igrao 1995. godine simultanku u okupiranom Vukovaru.

Gari Kasparov postaje svjetski prvak 1985. godine sa 22 godine u spomenutom susretu sa Karpovom. Kasparov se smatra također jednim od najvećih igrača ikada. Rođen je 1963. godine u Bakuu, Azerbajdžan. Veliki je borac za ljudska prava i veliki prijatelj Hrvatske, pa je tako i igrao je za Borovo iz Vukovara. Jedna od izreka Kasparova:'' Prosječan velemajstor napravi tri greške u svakoj partiji, a dok prosječan šahist napravi tri greške kod svakog poteza.''

Puno je bilo šahovskih velemajstora u povijesti šaha. Svaki je svojim načinom igre i odigranim partijama znao zadiviti šahovski svijet uvodeći inovacije u igru. Od igrača koji su mlađi i u šahovskom su vrhu treba svakako spomenuti Viswanathan Ananda i Vladimira Kramnika. Od stare garde to su Korčnoj, Talj, Spaski, Smislov, Petrosjan, Short, Gligorić, Euwe, Nimcovič itd.