POVIJEST STRELIČARSTVA

Najstarije strelice datiraju iz razdoblja kasnog paleozoika oko 10 000 godina prije naše ere. Strelice su izrađene od bora, a dužine su oko 18 cm. Pretpostavka je da su se bacale rukom kao dio koplja, pošto je luk kasnije izumljen. Najstariji lukovi pronađeni su području močvare Holmegaard u Danskoj. Luk i strijela također se koriste u starom Egiptu, kao i u Levantu, području na istočnom Sredozemlju, iz razdoblja Natufijske kulture (13 000 -9800 pr.Kr.). Na obali Mrtvog mora pronađen je vrh strelice izrađen od kremena, a star je oko 10 000 godina.

Sam oblik luka nije se mijenjao od samog nastanka. Asirci, Perzijanci, Indijci, Koreanci, Kinezi, Japanci i Turci koristili su luk i strijelu kao primarno oružje, pa su time i imali veliki broj strijelaca u svojim vojnim postrojbama. Tokom Stogodišnjeg rata (1337.-1453.), između Kraljevine Engleske i Kraljevine Francuske, 1346. godine u bitci kod Crécyja, Englezi pobjeđuju Francuze koristeći

U istočnoj Aziji, jedno od Tri kraljevstva (221.-280.) Cao Wei, poznato je po svojim postrojbama sa iznimno vještim strijelcima. Na području današnje Amerike, Indijanci su koristili luk i strijelu za lov i ratovanje. Robin Hood najpoznatija je streličarska legenda poznata i po tome da je jednom strelicom raskolio drugu.

Streličarstvo se na Olimpijskim igrama prvi put pojavljuje 1900. godine u Parizu. Na programu Olimpijskih igara je 1904., 1908. i 1920. godine. Slijedi prekid do 1972. godine, te je od tada je stalno na Olimpijadi. Streličarstvo je i na programu Paraolimpijskih igara od 1960. godine.

Međunarodna streličarska federacija FITA (Fédération Internationale de Tir à l'Arc), osnovana je 4.9.1931. godine, sa sjedištem u Lauseanni. Danas broji 156 zemalja članica. Prvi hrvatski streličarski klub osnovan je 1955. godine, a prvo Hrvatsko prvenstvo prema FITA pravilima održano je 13.9. 1963. godine.