POVIJEST PLIVANJA

Plivanje je jedan od najraširenijih sportova u svijetu. Prema nekim podacima, prvo plivačko natjecanje održano je u Japanu 36. godine prije Krista. Stari Asirci i Egipćani poznavali su plivačku vještinu dok su stari Grci smatrali plivanje kao dio opće kulture, a Rimljani vojničkom vještinom. Špilja plivača je špilja u planini Gilf Kebir u jugozapadnom dijelu Egipta koju je otkrio mađarski istraživač László Almásy. Smatra se da je crtež koji prikazuje plivače, nastao prije 10 000 godina za vrijeme ledenog doba.

 Na latinskom jeziku postoji prvi zapis o plivanju iz 1538. godine. Plivanje je bila i jedna od sedam vještina srednjovjekovnih vitezova, uključujući i plivanje sa oklopom.

Nikolaus Wynmann , njemački profesor je 1778. godine  napisao prvu knjigu

o plivanju, plivač ili dijalog o umijeću plivanja (Der Schwimmer oder ein Zweigespräch über die Schwimmkunst).

U švedskom gradu Upsali osnovano je prvo plivačko društvo 1796. godine. Kasnije negdje polovinom 19. stoljeća održavaju se i prva plivačka natjecanja.

Na Olimpijadi, plivanje kao sport postoji još od 1896. godine kad se natjecalo u muškim disciplinama na 100 i 1500 metara slobodnim stilom.

FINA (Fédération Internationale de Natation Amateur) je organizacija svih nacionalnih sportskih saveza kao što su plivanje, skokovi u vodu, sinkronizirano plivanje te vaterpolo. FINA je osnovana 19.7.1908. godine za vrijeme Olimpijade u Londonu s namjerom da se ubrza ujedinjenje do tada nesređenih plivačkih natjecanja. Danas FINA broji 183 članska saveza a sjedište je u Laussannei u Švicarskoj.

Plivačka Kuća slavnih osnovana je 1965. godine u Fort Lauderdaleu u SAD-u i posvećena je osobama koji svojim uspjesima doprinose promicanju i popularizaciji kako plivanja, tako i ostalih grana vodenih sportova.  

Danas se plivači natječu u svim disciplinama, primjerice od onih u školskim bazenima pa sve do preplivavanja kanala La Manchea. Najbrži i najjači plivači sudjeluju na svjetskim prvenstvima i olimpijadama. Plivači plivaju slobodnim stilom, leptir, leđno, kraul i prsno.