POVIJEST BILJARA

Biljar se razvio iz igara na otvorenom koje su se igrale na travi. Bliski sportovi su na neki način kroket, trucco i golf, te kuglanje i boćanje. Riječ biljar dolazi od francuskih riječi ''billard'', ''billette'' koje se prevode kao svinutu štap dok se riječ 'bille'' prevodi kao kugla.

Prepoznatljiva inačica biljara igrala se na otvorenom 1340. godine i podsjeća na kroket. Francuski kralj Luj XI (1461.-1483.) prvi je imao biljarski stol sa kuglama, a igralo se u zatvorenom prostoru. O tome piše povjesničar biljara William Hendricks u svojoj knjizi ''Povijest biljara'' gdje navodi da je Luj XI  1470. godine uveo biljar u svoje dvore za svoju razonodu i zadovoljstvo. Luj XIV popularizira igru koja se brzo širi francuskim plemstvom. Vojvoda od Norfolka je 1588. godine posjedovao je biljarski stol prekriven zelenom tkaninom, te tri štapa i jedanaest kugli. Shakespeare

Biljar definitivno postaje tokom 17. stoljeća igra u zatvorenom prostoru. Igranje tankim krajem štapa uvodi se krajem 17. stoljeća, a dotad se igralo zakrivljenim dijelom štapa o čemu svjedoči i gravura objavljena u knjizi Charlesa Cottona 1674. godine pod izvornim nazivom '' Compleat Gamester''. 1727. godine biljar se igrao u skoro svakoj pariškoj kavani.

Zanimljivo je spomenuti da su se u počecima igranja biljara na rubove stola stavljali jastuci, da se kugle ne bi otkotrljale na tlo. Vremenom se izgled stola modificirao, pa se igralo na način da su se rupe na stolu izbjegavale da bi se kasnije gađalo u njih.

U Parizu je 1923. godine osnovan Međunarodni biljarski amaterski klub. U Hrvatskoj se biljar igra od 1813. godine, točnije postoje zabilješke da je u Gornjem gradu otvorena prva dvorana za biljar. Prvi biljarski klub u Hrvatskoj osnovan je u Zagrebu 1917.godine, a Hrvatski biljarski savez osniva se 1992. godine.