NAJTROFEJNIJI GIMNASTIČARI

Sawao Kato rođen je 1946. godine. Japanski je gimnastičar koji je nastupao na čak tri Olimpijade u razdoblju od 1968. do 1976. godine. Jedan je od najuspješnijih gimnastičara svih vremena i jedan od najuspješnijih olimpijaca u povijesti igara. Osvojio je ukupno dvanaest medalja od kojih su osam zlatnih, tri srebrne i jedna brončana. Danas Kato radi kao profesor na fakultetu u Tsukubi.

Nikolaj Andrianov (1952.-2011.) ruski je gimnastičar koji je osvojio petnaest olimpijskih medalja od kojih su sedam zlatnih, pet srebrnih te tri brončane. Taj rekord je držao do 2008. godine kada ga je pretekao Phelps. Smatra se jednim od najuspješnijih gimnastičara svih vremena. Zlatne medalje sa Svjetskih prvenstava osvajao je četiri puta te je čak osam puta bio srebrni. Na Europskim prvenstvima deset je puta bio prvak u raznim disciplinama te višestruki viceprvak. Treći je olimpijac po broju osvojenih olimpijskih medalja iza Phelpsa i Latinjine.

Dimitrij Vladimirovič Bilozerčev rođen je u Moskvi 1966. godine. Bilozerčev je 1983. godine postao najmlađi svjetski prvak u dobi od šesnaest godina. Osvojio je tri zlatne i jednu brončanu medalju na Olimpijadi u Seulu, svjetski prvak bio je osam puta a europski prvak deset puta. Ove medalje

osvajao ranih osamdesetih. Preživio je automobilsku nesreću ali je zadobio čak četrdeset prijeloma. Ipak vratio se gimnastici iako noga više nije bila ista i uspio je osvojiti nekoliko prvih mjesta na Svjetskom prvenstvu 1987. godine. 

Boris Šaklin (1932.-2008.) natjecao se pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Osvojio je trinaest olimpijskih medalja od kojih su sedam zlatnih, četiri srebrne te dvije brončane. Višestruki je svjetski i europski prvak. 2002. uveden je u Međunarodnu gimnastičku Kuću slavnih.

Nadia Comaneci rođena je 1961. godine u Onestiju u Rumunjskoj. Osvojila je ukupno pet zlatnih, tri srebrne i jednu brončanu olimpijsku medalju. U povijesti gimnastike ostat će zapamćena kao prva gimnastičarka koja je dobila ocjenu deset a zaradila ju je nastupom na dvovisinskom razboju na Olimpijadi u Montrealu 1976. godine. Na istim igrama osvojila je još dva zlata, jedno srebro i jednu broncu. Dva puta bila je svjetska i devet puta europska prvakinja.

Ukrajinska gimnastičarka Larisa Latinjina za vrijeme svoje sportske karijere nastupala je sa SSSR. Držala je rekord do Phelpsovog podviga sa osamnaest olimpijskih medalja od kojih su devet zlatnih, pet srebrnih te četiri brončane. Na svjetskim prvenstvima osvojila je devet zlatnih medalja, a na europskim prvenstvima sedam. Nastupala je u razdoblju od 1954. do 1966. godine, te poslije toga radi kao trener gimnastike.