Ludost je raditi istu stvar iznova, na isti način i očekivati drugačiji rezultat. Uspjeh zahtjeva promjenu (Einstein, 1950).

Početak priprema za novu sezonu korisno je iskoristiti za postavljanje ciljeva, donošenje važnih odluka i (potencijalnih) promjena, no zapitajmo se jesmo li zaista spremni mijenjati se i raditi na sebi. Rad na sebi podrazumijeva promjenu mentalnog sklopa ili načina razmišljanja s ciljem napredovanja. Naglasak je na razmišljanju o čimbenicima koje možemo kontrolirati, a koji mogu utjecati na ishod. Važno je (na vrijeme!) shvatiti da u stvarnosti postoji vrlo mali broj faktora koje možemo kontrolirati. Samim time korisno je razmišljati o konačnom rezultatu kao spletu okolnosti. Ako tako postavimo stvari, što onda uopće možemo kontrolirati? Zapravo, mnogo toga! Naš odnos prema sebi, drugima, radu (ili onime čime se bavimo) te stavovima i  vrijednostima koje imamo. Razvijajući zdrav suživot sa samim sobom, rad na samopoštovanju i vjera u vlastiti napredak utječe na način kako doživljavamo sami sebe, a što je još važnije, lakše prihvaćamo vlastita

ograničenja. Na tragu tog razmišljanja upoznat ćemo druge (i njihove prednosti i nedostatke) kao i način kako nam drugi mogu pomoći u ostvarenju vlastitih ciljeva. Ulažući u odnos s kolegama, suigračima, partnerima i sl. stvorit ćemo povoljne okolinske uvjete i samim time pronaći podršku u mogućim kriznim situacijama. Odnos prema radu kao dio karaktera gradi se postepeno, baš kao i odnos prema sebi i drugima - tu je važan doživljaj vlastitog doprinosa i vrijednosti, ali i prepoznavanje  faktora koje nismo mogli kontrolirati, a utjecali su na ishod. Traženjem dežurnog krivca, izvrtanjem činjenica ili traženjem opravdanja nećemo postići vlastiti razvoj i uvid u alternativne načine rješavanja problema. Prihvaćanjem odgovornosti te adekvatnom analizom nastojte ispraviti pogreške koje su proizvod vlastitog djelovanja, a koje u budućnosti možete promijeniti. Savjet za kraj: vodite računa o zdravim stavovima i vrijednostima po kojima će Vas okolina upamtiti i koji će donijeti zaokret u razmišljanju prema efikasnijem djelovanju.

Autor: Matej Fiškuš, mag.psych.