Biatlon - Kombinacija skijaškog trčanja i streljaštva
Saznajte o povijesti biatlona, kako je nastao, koje su najuspješnije reprezentacije u biatlonu, kad je održano prvo Svjetsko prvenstvo i Svjetski kup. Doznajte i od kada je biatlon na Zimskim olimpijskim igrama, koji je prvi biatlonski prvi osnovan i gdje, te pročitajte ukratko o pravilima, opremi i disciplinama u biatlonu.
Biatlon je sport koji je nastao u Norveškoj. Kombinacija je skijaškog trčanja i streljaštva. Crteži stari više od 4000 godina koji potječu iz Norveške prikazuju ljude na skijama koji love divljač, ali tu se ne može govoriti o sportu već samo o kombiniranju tehnike lova sa
zimskom opremom i samom preživljavanju. Ovaj sport ima korijene u alternativnom treningu norveške vojske još u 18. stoljeću, kada su se organizirala vojna natjecanja između graničnih patrola, a podijeljena su u četiri discipline: gađanje u metu pri najvećoj
brzini, spustu između stabala, spustu na velikim brdima bez padanja, te duge utrke na ravnom terenu sa puškom i vojnom opremom. Prvi poznati biatlonski klub osnovan je 1861. godine u Norveškoj, pod imenom Trysil Rifle and Ski Club. Biatlon je prvi put predstavljen na programu Zimskih olimpijskih igara 1924. godine, te još 1928., 1936. i 1948. godine, a status olimpijskog sporta dobiva 1960. godine na Olimpijadi u SAD-u.
Svjetski kup održava se od sezone 1977./78. Prvo Svjetsko prvenstvo u biatlonu održano je 1958. godine u Austriji, a do danas su daleko najbolji norveški reprezentativci. Biatlon je osim u Norveškoj, popularan i u Njemačkoj te Rusiji. Njemačka je dosad osvojila najviše olimpijskih medalja. Postoji podatak da u Rusiji u klupskim natjecanjima sudjeluje oko milijun biatlonaca. Svjetski biatlonski savez IBU (International Biathlon
style="line-height: 1.42857;">Union) osnovan je 1993. godine. Od 1996. godine održava se i ljetno Svjetsko prvenstvo u biatlonu.
Od opreme u biatlonu koriste se skije koje su 4 cm manje od visine natjecatelja te štapovi. Puška je malokalibarska 5,6 mm, teška je oko 3,5 kg te ima optički ciljnik. Puni se sa pet metaka. Mete su horizontalno postavljene u nizu na udaljenosti od 50 metara i kružnog su oblika. Promjer je 45 mm za ležeći položaj, a za stojeći položaj 115 mm. Pojedinačno natjecanje najstariji je oblik natjecanja gdje se starta u intervalima od 30 sekundi. Staza za muškarce dužine je 20 km, a za žene 15 km. Tokom natjecanja gađa se 4 puta, od kojih su 2 u ležećem i 2 u stojećem položaju. Kazneno vrijeme od 60 sekundi dodjeljuju se za svaki promašaj na postignuto vrijeme. U disciplini sprint staza je duga 10 km za muškarce, a za žene 7,5 km te se gađa u 10 meta. Svaki promašaj donosi kazneni krug trčanja od 150 m. U potjeri natjecatelji počinju utrku po zauzetom mjestu iz prethode utrke u vremenskom razmaku tog vremena zaokruženog na cijelu sekundu. Prema pravilima sudjeluje samo 60 prvoplasiranih iz prethodne utrke. Staza za muškarce duga je 12,5 kn, a za žene 10 km. U disciplini masovni start svi kreću u isto vrijeme, gdje je dužina staze 15 km za muškarce, a 12,5 km za žene. Također se gađa četiri puta, a kazna je za promašaj kao i u sprintu. U masovnom startu sudjeluje 30 natjecatelja. U štafeti sudjeluju 4 natjecatelja od kojih svaki trči 7,5 km (žene 6 km), a dva puta se gađa (ležeći i stojeći položaj). U mješovitoj štafeti natječu se u ekipi dva muškarca i dvije žene , s time da prvo trče žene, a zatim muškarci svaki po 6 km.
Sljedeće najave