ATLETIKA-POVIJEST
ATLETIKA-POVIJEST
Atletika se naziva i “kraljica sportova” jer
obuhvaća sportska nadmetanja u trčanju, hodanju, bacanjima i skokovima. Riječ
Atletica nalazimo kod Rimljana 600 g.
p.n.e pa tako Galenijus naziva
gladijatore dok Pilinije koristi riječ “ars atletica”.
Prve antičke Olimpijske igre održane su 776. godine
prije Krista. Utrka na jedan stadij smatra se najstarijom disciplinom, te da je
prešla u panhelenske igre izravno od kulta. Naime, svećenici koji su palili
vatru na žrtveniku u Olimpiji morali su pretrčati jedan stadij ili 192,8 metara. Postojala je i utrka pod
nazivom Diaulos na dva stadija i odgovara sadašnjoj dionici od 400 metara.
U današnje vrijeme atletika se dijeli na laku i
tešku atletiku. Prve suvremene Olimpijske igre bile su održane 1896. godine, te
se atletika tada uključuje u redovan Olimpijski program.
Od trkačkih disciplina sportaši se natječu u utrci
na 100 metara, 200 metara i 400 metara, dok se utrka na 60 metara održava
najčešće u dvorani. To su kratke pruge. Srednje pruge su discipline na 800
metara, 1500 metara i 3000 metara. U dugoprugaške utrke spadaju dionice od 5000
metara, 10 000 metara i maraton od standardne dužine 42,195 kilometara.
U bacačke discipline spadaju koplje, disk, kugla i
kladivo. Kod skakačkih disciplina imamo skok u vis, s motkom i troskok. Višeboj je disciplina koja u sebi sadrži 10
disciplina(desetoboj), a kod žena 7 (sedmoboj). To je utrka na 100 m, zatim
slijedi skok u dalj, bacanje kugle, skok u vis i utrka na 400 metara. Drugog dana natjecatelj započinje sa utrkom na 110 m s preponama, pa bacanje
diska, skok s motkom, bacanje koplja, te na kraju utrka na 1500 m. Sedmoboj sadrži slijedeće discipline 100 metara
prepone, skok u vis, bacanje kugle i utrka na 200 metara, skok u dalj, bacanje
koplja i utrka na 800 metara.